20. nedjelja kroz crkvenu godinu A – 20. 08. 2023.

 

Dobro pročitati:
Misa je danas za cijelu Misiju samo u Baselu u 11.00 sati, jer je u Liestalu proslava: „Das Pfarreifest“ s početkom u 10.30 sati.
Svi vjernici iz Liestala, koji to žele, mogu sudjelovati u programu ili doći na misu u Basel.
Znači, nema mise na hrvatskom jeziku u nedjelju, 20. 08. u Liestalu.

 

Misna čitanja           

 

Prvo čitanje: Iz 56, 1.6-7

Sinove tuđinske dovest ću na svoju svetu goru!

Čitanje Knjige proroka Izaije

Ovo govori Gospodin:

»Držite se prava i činite pravdu, jer će uskoro doći moj spas i objaviti se moja pravednost. A sinove tuđinske koji pristadoše uz Gospodina da mu služe i da ljube ime Gospodnje i da mu budu službenici, sve koji poštuju subotu i ne oskvrnjuju je i postojani su u savezu mojem, njih ću dovesti na svoju svetu goru i razveseliti u svojem domu molitve. Njihove žrtve paljenice i klanice bit će ugodne na mojem žrtveniku, jer će se dom moj zvati dom molitve za sve narode.«

Riječ Gospodnja.

 

 

Otpjevni psalam: Ps 67, 2-3.5-6.8

Pripjev: Neka te slave narodi, Bože, svi narodi neka te slave! 

Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas,
obasjao nas licem svojim,
da bi sva zemlja upoznala putove tvoje,
svi puci tvoje spasenje!

Nek se vesele i kliču narodi
jer sudiš pucima pravedno
i narode vodiš na zemlji.

Neka te slave narodi, Bože,
svi narodi neka te slave!
Bog nas blagoslovio, Bog naš!
Neka ga štuju svi krajevi svjetski!

 

 

Drugo čitanje: Rim 11, 13-15.29-32

Neopozivi su dari i poziv Božji Izraelu.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima

Braćo: Vama, poganima, velim: ja kao apostol pogana službu svoju proslavljam ne bih li na ljubomor izazvao njih, tijelo svoje, i spasio neke od njih. Jer ako je njihovo odbačenje izmirenje svijeta, što li će biti njihovo prihvaćanje ako ne oživljenje od mrtvih?

Ta neopozivi su dari i poziv Božji! Doista, kao što vi nekoć bijaste neposlušni Bogu, a sada po njihovoj neposlušnosti zadobiste milosrđe, tako i oni sada po milosrđu vama iskazanu postadoše neposlušni da i oni sada zadobiju milosrđe. Jer Bog je sve zatvorio u neposlušnost da se svima smiluje.

Riječ Gospodnja.

 

 

Pjesma prije Evanđelja: Mt 4,23

Isus je propovijedao evanđelje o Kraljevstvu i liječio svaku nemoć u narodu.

 

       

Evanđelje: Mt 15, 21-28

O ženo, velika je vjera tvoja!

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

U ono vrijeme: Ode Isus i povuče se u krajeve tirske i sidonske. I gle: žena neka, Kanaanka iz onih krajeva, iziđe vičući: »Smiluj mi se, Gospodine, Sine Davidov! Kći mi je teško opsjednuta!« Ali on joj ne uzvrati ni riječi. Pristupe mu na to učenici te ga moljahu: »Udovolji joj jer viče za nama.« On odgovori: »Poslan sam samo k izgubljenim ovcama doma Izraelova.« Ali ona priđe, pokloni mu se ničice i kaže: »Gospodine, pomozi mi!« On odgovori: »Ne priliči uzeti kruh djeci i baciti ga psićima.« A ona će: »Da, Gospodine! Ali psići jedu od mrvica što padaju sa stola njihovih gospodara!« Tada joj Isus reče: »O ženo! Velika je vjera tvoja! Neka ti bude kako želiš.« I ozdravi joj kći toga časa.

Riječ Gospodnja.

 

 

Duhovna misao

 

Neka te slave narodi, Bože, svi narodi neka te slave! 

 

Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas,
obasjao nas licem svojim,
da bi sva zemlja upoznala putove tvoje,
svi puci tvoje spasenje!

 

 

Umjesto širenja panike, živimo i širimo Evanđelje!

Toliko se pesimizma i nevjere može čuti i vidjeti danas i među kršćanima i vjernicima u odnosu prema Crkvi. ‘Nikada nije bilo tako loše! Crkva propada! Nema joj spasa!’… Kad god nas obuzmu takve crne misli, to je znak da radije slušamo Sotonine laži, nego li Isusa Krista i njegovo Evanđelje. Istina, Krist je najavio nevolje i progone, ali je također obećao da Crkvu ni vrata paklena neće nadvladati. Jer, koliko god stvari izvana izgledale loše, Isus i dalje ostaje gospodar povijesti i pobjednik nad Zlim i zlom. Svjetlo Uskrsa nitko i ništa ne može više izbrisati i ugasiti. Stoga, umjesto širenja panike, živimo i širimo Evanđelje! Rastimo u vjeri, pružimo Isusu ruku i pustimo Njemu da nas vodi prema vjeri jer će tako ponovno poteći velika moć iz produhovljene i pojednostavljene Crkve – „Crkve vjere“, Kristove Crkve. Samo nas Isus Krist može voditi prema vjeri.

 

O ženo, velika je vjera tvoja!

Ove, Dvadesete nedjelje kroz crkvenu godinu, liturgija nam predstavlja jedinstveni primjer žive i velike vjere: predstavlja nam ženu poganku, Kanaanku, ženu bez imena, koja moli Isusa da ozdravi njezinu "teško opsjednutu" kći. Isus se opire njezinim upornim molbama i  prošnjama, odugovlači, tumači, te se čini kao da neće popustiti ni kada ga njegovi učenici mole da joj pomogne - kako to prenosi evanđelist Matej. Na kraju, međutim, suočen s ustrajnošću i poniznošću ove žene, Isus pristaje i uslišava njenu molitvu: „O ženo! Velika je vjera tvoja! Neka ti bude kako želiš (usp. Mt 15,21-28).

Samo oni koji su maleni i ponizni, koji se ne uzvisuju i ne veličaju sebe, ne uspoređuju se s drugima, nego su spremni pružiti svoju ruku Isusu i pustiti da ih On vodi prema vjeri, samo takvi dolaze do VELIKE VJERE. Oni su u svojoj poniznosti i jednostavnosti - poput žene Kaananke - zadovoljni s malo, dosta su im mrvice s Kristova stola, dosta im je samo jedan Isusov pogled, jedna dobra riječ Sina Božjega i ništa ih ne može udaljiti od Kristove ljubavi.

 

Kušnje u vjeri su za sve nas neizbježne i česte

O ženo, velika je vjera tvoja! Tu poniznu ženu Isus pokazuje kao primjer nesputane, slobodne  i velike vjere. Njezina ustrajnost u traženju Kristova djelovanja za nas je ohrabrenje da nikada ne očajavamo, da ne posustanemo ni u najtežim životnim poteškoćama i kušnjama. Gospodin ne zatvara oči pred potrebama svoje djece, a ako se katkad čini neosjetljivim na njihove molbe, to je samo stoga da bi iskušao i utvrdio njihovu vjeru.

 

Budućnost Crkve počiva u velikoj vjeri koja odoljeva vremenu

Crkva uključuje žito i kukolj na istoj njivi, uključuje mrežu bačenu u more u kojoj su i dobre i loše ribe. Kao što se kukolj skuplja i odvaja od žita kod žetve i kao što se odvajaju dobre ribe od loših kada ribar izvuče mrežu iz mora, tako se događa i tek se počelo događati u Crkvi. Istina, u Crkvi se ne može raditi o razdvajanju dobroga od lošega, odnosno, dobrih od loših kršćana, već se radi o razdvajanju vjernika od nevjernika. U Crkvi se kršćani ne mogu uspoređivati jedni s drugima i ujedno misliti da je netko bolji kršćanin od drugoga. Ili si kršćanin ili nisi! Nema trećeg puta. Tako da se uvijek u Crkvi radi o ONIMA KOJI ZBILJA VJERUJU i KOJIMA JE ISUS KRIST NA PRVOM MJESTU i ONIMA KOJI NE VJERUJU i NIJE IM ISUS KRIST NA PRVOM MJESTU. Vjera i nevjera su se pomiješale u Crkvi. U Crkvi danas mnogi rade i služe, a ne vjeruju i ne podržavaju poslanje Crkve. Za njih je vjera samo služba, odnosno radno mjesto i ništa više.

 

Budućnost Crkve je „Crkva vjere“

Budućnost Crkve bit će stvar onih koji žive puninu svoje vjere, a ne onih koji se prilagođavaju trenutku i vremenu u kojem žive i oni će se zvati  „Crkva vjere“. Ne treba se plašiti za budućnost Crkve. Mi se moramo bojati samo svoje NEVJERE. Vratimo se „Crkvi vjere“! Sjetimo se koliko je puta Isus izgovorio: „Vjera te tvoja spasila“...

„Crkva vjere“će živjeti osobni odnos s Isusom Kristom i takoće  za nju Bog prestati biti nešto apstraktno, bezlično i bezimeno. Vjera će obuhvatiti cio život vjernika, a ne samo određene trenutke, bilo molitve, bilo nedjeljne svete mise ili prigodnih sakramenata. Vjernička srca će svakodnevno živjeti i biti otvorena Božjoj ljubavi i oni će živjeti po Božjoj ljubavi, postati duhovni ljudi i Kristovi svjedoci.U središtu će im biti vjera u Trojedinoga Boga, u Isusa Krista, Sina Božjega koji je postao čovjekom, u prisutnosti Duha Svetoga sve do kraja svijeta. U vjeri i molitvi ona će ponovno prepoznati svoje pravo središte i živjeti iz SNAGE SAKRAMENATA, a ne od neke kršćanske tradicije, pa odem za Božić u crkvu.

 

Mnogi će se ponovno vratiti u „Crkvu vjere“

Crkva vjere će biti prepoznata kao čovjekov novi dom u kojem je ugodno stanovati i živjeti. U takvoj Crkvi ljudi će živjeti i uživati kao istinska braća i sestre. Mnogi će se ponovno vratiti „Crkvi vjere“ - malom stadu vjernika,  a posebno oni koji su bili izgubili iz vida Boga, osjetili se osamljenima, prevarenima, iskorištenima. U njoj će naći odgovor koji su uvijek tražili u tajnosti svoje duše. Velika će moć poteći iz ovakve produhovljene i pojednostavljene Crkve vjere koju ne mogu i neće nikada nadvladati ni vrata paklena.

 

Na putu vjere potrebna nam je MOLITVA

Ustrajnost žene Kaananke u traženju Kristova djelovanja za nas je ohrabrenje da nikada ne prestanemo moliti.

Poučna priča o MOLITVI

Jedan mladić je danima, tjednima i mjesecima učio moliti. Ali se u njegovoj glavi ništa nije zadržavalo. Potpuno razočaran, odlučio je prestati moliti.

U međuvremenu je čuo za jednog starca, velikog vjernika i molitelja koji živio u pustinji.

Mladić je odlučio posjetiti starca i pokušati posljednji put pronaći odgovor na pitanje: Treba li on uopće moliti i koji je smisao molitve?

Krenuo je na put, pronašao starca i nakon kraćeg razgovora, upitao ga: “Veliki učitelju! Ja bih želio da vi mene naučite pravoj molitvi, da osjetim korist i smisao molitve?”

- Starac mu odgovori: „Vidiš li ono prljavo sito, odnosno rešeto tamo u kutu?“

“Da!” - odgovori mladić.

„Uzmi ga i u njemu mi donesi vode iz ove rijeke što teče pored nas.“

Mladić je uzeo sito ili rešeto, otišao sto metara do rijeke i zahvatio vodu. Čim je sito ili rešeto izvukao iz rijeke, sva voda je iscurila.

Vratio se starcu s praznim sitom (Sieb, Mehlsieb) ili rešetom. Kad ga je starac ugledao, rekao  mu je da ponovno ode na rijeku i zahvati vode s rešetom. Tako je mladić išao nekoliko puta na rijeku. Na kraju mu je sve to izgledalo bez veze i besmisleno i dosadno, pa je upitao starca: “Zašto me mučiš s ovim besmislenim poslom. Pa i sam znaš da se ne može nositi i donijeti voda u rešetu.“

Starac mu odgovori: „Sine moj, isto je i s molitvom. Ti zaista nisi donio ni jednu kap vode u rešetu, ali je sito ili rešeto, koje je bilo prljavo, sada čisto, čisto i čisto. Ni trunka prljavštine nema sada na njemu.

Tako se tebi u odnosu na molitvu samo čini da je molitva besmislena i da od molitve nema koristi i da u tvome srcu ništa ne ostaje od molitve.

Zapamti! Molitva pročišćava i čisti tvoje srce, tvoju pamet, tvoju vjeru, tvoj pogled na Boga i čovjeka, cijeli tvoj duhovni život, isto kao što je voda prala i očistila ono prljavo sito ili rešeto, to bolje i više što si ti s njim više puta išao na rijeku i zahvaćao vodu. Ono je postajalo sve čistije i čistije. Tako je i s molitvom. Što više moliš, šti više puta uroniš svoje srce, svoju pamet u rijeku Božje riječi, u ljubav prema Bogu i čovjeku, u Isusa Krista - to ćeš više i lakše vjerovati, rasti u vjeri, ljubavi, dobroti i srce će ti biti čisto i moći ćeš gledati Boga. «Blago čistima srcem, oni će Boga gledati!» (Mt 5,8). U jednom se Psalmu kaže: „Moje mi srce govori: »Traži lice njegovo!« Da, lice tvoje, o Bože, ja tražim. Ne skrivaj lica svoga od mene“ (Ps 27, 8-9).

 

Bog nam je dao molitvu da možemo čista srca ostati u Isusu Kristu i On u nama

To je snaga i smisao molitve, a ne neka trgovina s Bogom. Bog nam je dao molitvu da se njome možemo čista srca služiti Bogu i čovjeku i ostati u Isusu Kristu i On u nama: »Ja sam istinski trs, a Otac moj – vinogradar. Svaku lozu na meni koja ne donosi roda on siječe, a svaku koja rod donosi čisti da više roda donese. Vi ste već očišćeni po riječi koju sam vam zborio. Ostanite u meni i ja u vama. Kao što loza ne može donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni. Ja sam trs, vi loze. Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa. Ako tko ne ostane u meni, izbace ga kao lozu i usahne. Takve onda skupe i bace u oganj te gore. Ako ostanete u meni i riječi moje ostanu u vama, što god hoćete, ištite i bit će vam. Ovime se proslavlja Otac moj: da donosite mnogo roda i da budete moji učenici. Kao što je Otac ljubio mene tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi. Budete li čuvali moje zapovijedi, ostat ćete u mojoj ljubavi; kao što sam i ja čuvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj. To sam vam govorio da moja radost bude u vama i da vaša radost bude potpuna.“ (Iv 15, 1-11).

 

Draga braćo i sestre, jačajmo stoga svakodnevno svoju vjeru, dubokim slušanjem Božje riječi, slavljenjem sakramenata, zajedničkom i osobnom, a iznad svega OBITELJSKOM molitvom. Zazovimo zagovor Djevice Marije, da nam pomogne svojim životima naviještati i svjedočiti radost što smo susreli Gospodina Isusa Krista, što smo mu pružili ruku i pustili da nas vodi prema VJERI. Amen