Mise danas:
Basel, u 11.00 sati
Liestal, u 13.00 sati
Misna čitanja
Prvo čitanje: Iz 35, 1-6a.10
Bog sam hita da nas spasi.
Čitanje Knjige proroka Izaije
Nek se uzraduje pustinja i zemlja sasušena, neka kliče stepa i kao ljiljan procvjeta! Nek bujno cvatom cvate, neka od veselja kliče i nek se raduje. Dana joj je slava Libanona, divota Karmela i Šarona; oni će vidjeti slavu Gospodnju, divotu Boga našega.Ukrijepite ruke klonule, učvrstite koljena klecava! Recite preplašenim srcima: »Budite jaki, ne bojte se! Evo Boga vašega, odmazda dolazi, Božja naplata, on sam hita da vas spasi!« Sljepačke će oči tad progledati, uši se gluhih otvoriti, tad će hromi skakati ko jelen, njemákov će jezik klicati, vraćati se otkupljenici Gospodnji. Doći će u Sion kličuć od radosti, s veseljem vječnim na čelima; pratit će ih radost i veselje, pobjeći će bol i jauci.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam: Ps 146
Pripjev:Dođi, Gospodine, da nas spasiš!
https://youtu.be/3iIUL3dQ2dY
Gospodin ostaje vjeran dovijeka,
potlačenima vraća pravicu,
a gladnima kruha daje.
Gospodin oslobađa sužnje.
Gospodin slijepcima oči otvara.
Gospodin uspravlja prignute,
Gospodin ljubi pravedne.
Gospodin štiti pridošlice.
Sirote i udovice podupire,
a grešnicima mrsi putove.
Gospodin će kraljevati dovijeka,
tvoj Bog, Sione, od koljena do koljena.
Drugo čitanje: Jak 5, 7-10
Očvrsnite srca jer se dolazak Gospodnji približio!
Čitanje Poslanice svetoga Jakova apostola
Strpite se, braćo, do dolaska Gospodnjega! Evo: ratar iščekuje dragocjeni urod zemlje, strpljiv je s njime dok ne dobije kišu ranu i kasnu. Strpite se i vi, očvrsnite srca jer se dolazak Gospodnji približio! Ne tužite se jedni na druge da ne budete osuđeni! Evo: sudac stoji pred vratima! Za uzor strpljivosti i podnošenja zala uzmite, braćo, proroke koji su govorili u ime Gospodnje.
Riječ Gospodnja.
Pjesma prije Evanđelja: Iz 61, 1
Duh Gospodnji na meni je, blagovjesnikom biti ubogima posla me.
Evanđelje: Mt 11, 2-11
Jesi li ti onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo?
Čitanje svetoga evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Kad Ivan u tamnici doču za djela Kristova, posla svoje učenike da ga upitaju: »Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo?« Isus im odgovori: »Pođite i javite Ivanu što ste čuli i vidjeli: Slijepi proglédaju, hromi hode, gubavi se čiste, gluhi čuju, mrtvi ustaju, siromasima se navješćuje Evanđelje. I blago onom tko se ne sablazni o mene.«
Kad oni odoše, poče Isus govoriti mnoštvu o Ivanu: »Što ste izišli u pustinju gledati? Trsku koju vjetar ljulja? Ili što ste izišli vidjeti? Čovjeka u mekušasto odjevena? Eno, oni što se mekušasto nose po kraljevskim su dvorima. Ili što ste izišli? Vidjeti proroka? Da, kažem vam, i više nego proroka. On je onaj o kome je pisano: ‘Evo, ja šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da pripravi put pred tobom.’
Zaista, kažem vam, između rođenih od žene ne usta veći od Ivana Krstitelja. A ipak, i najmanji u kraljevstvu nebeskom veći je od njega!«
Riječ Gospodnja
Duhovna misao
"Zaista, kažem vam, između rođenih od žene ne usta veći od Ivana Krstitelja. A ipak, i najmanji u kraljevstvu nebeskom veći je od njega!«
Dragi vjernici!
“Gaudete in Domino semper - Radujte se u Gospodinu uvijek” (Fil 4,4). Ovim riječima svetoga Pavla započinje sveta misa 3. nedjelje došašća koja se stoga naziva nedjeljom “gaudete” ili nedjeljom radosti.
Prvi uzrok naše radosti je blizina Boga
Crkva danas upućuje ovaj poziv na radost svim vjernicima dok se pripravljaju za slavlje Božića i dok se njihov pogled upravlja sve više prema Betlehemu. Isusovo rođenje u Betlehemu objavljuje nam Boga-s-nama (Emanuel), Boga koji nam je blizak, Boga koji je uzeo naše ljudsko tijelo, utjelovio se, postao nama sličan u svemu, osim u grijehu, kako bi nas učinio sličnima sebi. Razlog te radosti je dakle blizina Boga koji je postao jedan od nas. Prvi uzrok naše radosti je blizina Boga. Kršćanska radost izvire upravo iz te sigurnosti: Bog je blizu, on je s nama, u radosti i boli, u zdravlju i bolesti, i ta radost ostaje i u kušnji, u samoj patnji, ostaje ne samo na površini, nego u dubinama naših duša koje se povjeravaju Bogu i u Njega uzdaju.
Kršćanska radost je pripadnost Isusu Kristu
Kršćanska se radost sastoji u tome da budemo otvoreni toj Božjoj ljubavi i da pripadamo Isusu Kristu. To je radost spasenja koje nam je dato: Krist je živ, on je onaj koji je pobijedio zlo, grijeh i smrt. On je prisutan među nama kao Uskrsli, sve do svršetka svijeta (usp. Mt 28, 20). Zlo nema posljednju riječ o našem životu; vjera u Krista Spasitelja nam govori da Božja ljubav pobjeđuje. Ta duboka radost je plod Duha Svetoga koji nas čini djecom Božjom, koja su sposobna živjeti njegovu dobrotu, obraćati mu se riječima: "Abba", Oče (usp. Rim 8, 15). Radost je znak njegove prisutnosti i djelovanja u nama.
Bog je izvor prave radosti
U Evanđelju vidimo kako događaji koji označavaju početke Isusova života obiluju radošću.
- Kada arkanđel Gabriel naviješta Djevici Mariji da će biti Spasiteljeva majka, prvo joj upućuje ove riječi: "Raduj se!" (Lk 1, 28).
- Prilikom Isusova rođenja, Anđeo Gospodnji kaže pastirima: "Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin" (Lk 2, 11).
- A mudraci ili tri Kralja koji su tražili dijete, "kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se radošću veoma velikom" (Mt 2, 10).
Razlog te radosti je dakle blizina Boga koji je postao jedan od nas. To je ono na što sveti Pavao misli kada piše Filipljanima: "Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Blagost vaša neka je znana svim ljudima! Gospodin je blizu!" (Fil 4, 4-5).
Prvi uzrok naše radosti je blizina Boga, koji nas prihvaća i ljubi.
Susret s Isusom donosi radost
Susret s Isusom uvijek donosi veliku duhovnu radost.
U Evanđeljima to možemo vidjeti u mnogim događajima. Sjećamo se Isusova posjeta Zakeju, nepoštenom cariniku i javnom grešniku, kojem Isus kaže: "Danas mi je proboraviti u tvojoj kući". A Zakej, kako prenosi sveti Luka, "primi ga sav radostan" (Lk 19, 5-6). To je radost susreta s Gospodinom; to znači osjetiti Božju ljubav koja može promijeniti čitav život i donijeti spasenje. A Zakej je odlučio promijeniti život i dati polovicu svojih dobara siromašnima.
- U času Isusove muke, ta se ljubav očituje u svoj svojoj snazi. U posljednjim trenucima svoga zemaljskog života, dok je večerao sa svojim prijateljima, on kaže: "Kao što je Otac ljubio mene tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi… To sam vam govorio da moja radost bude u vama i da vaša radost bude potpuna" (Iv 15, 9.11). Isus želi uvesti svoje učenike i svakoga od nas u punu radost, onu radost koju On dijeli s Ocem, da ljubav kojom ga Otac ljubi bude u nama (usp. Iv 17, 26). Kršćanska se radost sastoji u tome da budemo otvoreni Božjoj ljubavi i pripadamo Bogu, Bog s nama, Emanuel.
Neki se pitaju: je li još uopće moguća danas ta evanđeoska radost?
Odgovor daju, svojim životom, i muškarci i žene svake životne dobi i društvenoga položaja, sretni što mogu svoj život posvetiti drugima! Nije li blažena majka Tereza iz Calcutte u ovo naše vrijeme bila nezaboravan svjedok prave evanđeoske radosti? Živjela je svakodnevno u kontaktu s bijedom, s čovjekovim poniženjem, kao što su najteže bolesti, guba, odbačenost, glad, nema lijekova i nitko se o tebi ne želi brinuti i na kraju svaki dan se susretala sa smrću. Njezina je duša upoznala kušnju «tamne noći vjere», pa ipak je svima darivala i darovala Božji osmijeh. U jednom njezinu spisu čitamo: “Nestrpljivo iščekujemo raj, gdje je Bog, no u našoj je moći biti u raju već ovdje i već od ovog trenutka. Biti sretni s Bogom znači: ljubiti poput Njega, pomagati poput Njega, davati poput Njega, služiti poput Njega” (La gioia di darsi agli altri, Ed. Paoline, 1987. str. 143). Božja radost ulazi u srce onoga koji se stavi u službu malenih i siromašnih. Tko tako ljubi, Bog se u njemu nastanjuje, a duša mu je u radosti.
Radost u kušnjama
Pitamo se donosi li nasljedovanje Gospodina i pouzdavanje u Boga uvijek radost. Odgovor na to pitanje možemo naći prvenstveno u raspetom i uskrslom Kristu koji je uvijek s nama, on je uvijek naš vjerni prijatelj. Kada sudjelujemo u njegovim patnjama, sudjelujemo također u njegovoj slavi. S njim i u njemu, patnja se preobražava u ljubav. Stoga pravi kršćanin nije nikada očajan i žalostan, čak ni kada se suočava s najtežim kušnjama. Kušnje pokazuju da kršćanska radost nije bijeg od stvarnosti, već nadnaravna snaga koja nam pomaže nositi se sa svakodnevnim teškoćama. Znamo da je raspeti i uskrsli Krist s nama, on je uvijek naš vjerni prijatelj.
Život bez Boga donosi tamu u ljudsko srce
Nažalost, ono što danas nude kulture življenja je mentalitet koji traži i nalazi svoje ispunjenje samo u potrazi da se ja dobro osjećam i to pod svaku cijenu. Tako imamo širenje droga kao bijeg od stvarnost, to su takozvana utočišta u umjetnom raju. Imamo «bludništva» koja su postala čista zabava i tu nema grijeha… Koliko je samo onih koji imaju obilje materijalnih dobara, a ipak ih u životu često muče očaj, tuga i osjećaj neispunjenosti i praznine! Sve su to lažni idoli u kojima je nemoguće naći radost o kojoj Isus govori. Da bismo ostali u radosti, pozvani smo živjeti u ljubavi i istini, živjeti u Bogu. Koliko često, međutim, vidimo da graditi život bez Boga i njegove volje donosi očaj, žalost, gorak okus poraza i neuspjeha. Iskustvo grijeha, kao što su odbijanje slijediti Boga i kao uvreda njegovu prijateljstvu, donosi tamu u ljudska srce.
To je opomena i svima nama, draga braćo i sestre, da se i u ovom božićnom vremenu može krenuti krivim putem, pravi blagdan zamijeniti pojedinim navikama i običajima, koji nemaju veze s Bogom i koji ne otvaraju srce Kristovoj radosti, nego samo gode nama i našemu osjećaju ugodnosti i sentimentalnosti.
Kako primiti i sačuvati u srcu kršćansku radost?
Sada nam se nameće pitanje: kako primiti i sačuvati u srcu kršćansku radost?
- Jedan Psalam nam kaže: "Sva radost tvoja neka bude Gospodin: on će ispuniti želje tvoga srca" (Ps 37, 4).
- Pronalaženje i čuvanje duhovne radosti plod je susreta s Isusom Kristom, koji traži da ga slijedimo i da donesemo čvrstu odluku da sav svoj život stavimo u njegove ruke. To znači : «Radost je plod vjere».
- Potrebno je naučite čitati i meditirati nad Svetim pismom, redovito moliti i živjeti sakramente.
- Poštivati nedjelju, redovito i aktivno sudjelovati u svetoj misi. Nedjelja je dan u kojem susrećemo Krista Uskrslog, slušamo njegovu Riječ, pričešćujemo se njegovim Tijelom i Krvlju. U jednom se Psalmu kaže: "Ovo je dan što ga učini Gospodin: kličimo i radujmo se njemu!" (Ps 118, 24). Kršćanska radost proizlazi iz svijesti da nas Bog ljubi. Sveta Terezija od Djeteta Isusa, mlada karmelićanka, pisala je: "Isuse, moja je radost Tebe ljubiti!» Samo tako se može sačuvati u srcu kršćansku radost.
Radost ljubavi
Radost je duboko povezana s ljubavlju. To su dva nerazdvojna dara Duha Svetoga (usp. Gal 5, 23). Ljubav rađa radost, a radost je oblik ljubavi. Da bismo ušli u radost ljubavi, pozvani smo također biti velikodušni, ne zadovoljavati se s najmanjim, već uložiti cijelog sebe u duh služenja, a ne traženje moći, materijalnog uspjeha i novca. U vezi velikodušnosti ne smijemo zaboraviti i ne spomenuti posebnu radost duhovnog poziva na svećeništvo. Uska je povezanost između zajedništva i radosti. Svi smo pozvani biti svjedoci radosti, misionari radosti. Ne možemo biti sretni ako drugi s nama nisu sretni. Radost se dakle mora dijeliti. Ne možemo zadržati za sebe radost vjere, nego da bi ona radost mogla ostati u nama, moramo je prenositi. Sveti Ivan kaže: "Što smo vidjeli i čuli, navješćujemo i vama da i vi imate zajedništvo s nama… I to vam pišemo da radost naša bude potpuna" (1 Iv 1,3-4). I na dan našeg konačnog susreta s Isusom, On će nam moći reći: "slugo dobri i vjerni… Uđi u radost gospodara svoga" (Mt 25, 21).
U radosti slavimo Božić
Anđeo se oglasio: "Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin" (Lk 2, 11). Bog je poslao Sina - da bismo bili sretni i radosni te u radosti slavili Božić. Darujmo jedni druge jer smo svi obdareni božanskim Djetetom. Kitimo drvce jer je Zavodnik koji je pobijedio na drvetu, na drvu Križa pobijeđen. Svijet može ponuditi bezbroj zadovoljstava, ali ne trajnu radost i sreću. To nam može darovati samo Nebo u Isusu, Mariji, Josipu! Stoga živimo ove dane došašća u blizini i radosti svoga Spasitelja i Gospodina Isususa Krista, u ljubavi prema Bogu i bratu čovjeku, ispovjedimo se, redovito molimo obiteljsku molitvu, pomozimo najpotrebnijima. «Radujte se u Gospodinu uvijek!»
Neka nas Djevica Marija prati na tome putu. Ona je prihvatila Gospodina u svoje krilo i razglasila to u himnu hvale i radosti, hvalospjevu Magnificat: "Veliča duša moja Gospodina, klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju" (Lk 1, 46-47). Marija je potpuno odgovorila na Božju ljubav posvetivši svoj život njemu u poniznom i potpunom služenju. Nazvana je "uzrokom naše radosti" jer nam je dala Isusa. Neka nas ona uvede u onu radost koju nam nitko neće moći oduzeti!