Nedjelja Cvjetnica - Palmsonntag,
28. 03. 2021.

Spomen Gospodnjeg ulaska u Jeruzalem

Blagoslov grančica

Budući da je korona, okupit ćemo se u crkvi, svećenik će blagosloviti grančice, a vi ćete poslije blagoslova uzeti grančice u ruke i ići na mjesta, a za to vrijeme pjevat ćemo:
Hosana Davidovu sinu i židovska su djeca….

I nastavljamo s misom….

Pjesme za Cvjetnicu

Hosana Davidovu Sinu: https://youtu.be/fNtjqZ8UuOA

Židovska su djeca: https://youtu.be/l5_m0FzLE40

Ulazna: POČINJE SE SLAVNA MUKA: https://youtu.be/vUWrNh83NeI

Pripjev:Bože moj: https://youtu.be/fCCvNQgNb1g

Prije evanđelja: Krist postade poslušan https://youtu.be/0f5zdnmTmh0

Prinosna: BOG OPROSNIK NAM DAROVA: https://youtu.be/BlwVSfEkmxo

Pričest: O Spase roda ljudskoga: https://youtu.be/c4_U89Iaarg

Cjelivat ću, Gospodine: https://youtu.be/tCsPj_fOtg8

Kraj: SVAKA DUŠA: https://youtu.be/55PW7oyXtXQ

Stala plačuć tužna Mati:https://youtu.be/FAsJ0nA9lPE

 

Poslušajte pjevanje Muke

Muka po Marku (pjevana) https://youtu.be/oQb_U-zaQTk (sluša se na Cvjetnicu)

Muka po Ivanu (pjevana) https://youtu.be/8OgHr5mn0SI (sluša se na Veliki petak)

 

Evanđelje: Mk 11, 1-10 (za blagoslov grančica)

Mesijanski ulazak u Jeruzalem

Kad se približe Jeruzalemu, Betfagi i Betaniji, do Maslinske gore, pošalje dva učenika 2 i kaže im: »Hajdete u selo pred vama. Čim u nj uđete, naći ćete privezano magare koje još nitko nije zajahao. Odriješite ga i vodite. 3 Ako vam tko reče: ‘Što to radite?’ recite: ‘Gospodinu treba’, i odmah će ga ipak ovamo pustiti.«
 

4 Otiđoše i nađoše magare privezano uz vrata vani na cesti i odriješe ga. 5 A neki od nazočnih upitaše: »Što radite? Što driješite magare?« 6
Oni im odvrate kako im reče Isus. I pustiše ih.

7 I dovedu magare Isusu, prebace preko njega svoje haljine i on zajaha na nj.

8 Mnogi prostriješe svoje haljine po putu, a drugi narezaše zelenih grana po poljima. 9 I oni pred njim i oni za njim klicahu:

 »Hosana!
Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje!

10 Blagoslovljeno kraljevstvo oca našega Davida
koji dolazi! Hosana u visinama!«

Riječ Gospodnja.

 

- Iz Evanđelja znamo da se Isus uputio prema Jeruzalemu zajedno s dvanestoricom učenika i da mu se putem pridruživalo mnoštvo hodočasnika. Sveti Marko nam pripovijeda da je već na polasku iz Jerihona „veliko mnoštvo“ slijedilo Isusa (usp. 10,46).

Hosana Sinu Davidovu!
Isusov ulazak u Jeruzalem bio je pet dana prije Pashe (proslave dana izlaska iz Egipta) kad je Jeruzalem bio pun hodocasnika sa svih strana Izraela. Radilo se o događaju kada je Isus ušao u Jeruzalem na magarcu i narod je očekivao da on zasigurno jest Mesija - Sin Davidov koji će sada uspostaviti svoju kraljevsku vlast u Jeruzalemu. U ovom religioznom trenutku  (zbog hodočašća za Pashu) narod pun oduševljenja dočekuje obećanog kralja i sprema mu povorku s maslinovim granama i pjeva kako u grčkom izvorniku stoji: „Hosana Sinu Davidovu. Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje“.Ova dva stiha bila su vrhunac pjevanja i religioznog zanosa za mnoštvo hodočasnika koji su se skupljali u Jeruzalemu za Pashu.
Narod izraelski je iščekivao političkoga vođu, a Isus je ušao u Jeruzalem kao „Pashalno janje“ koje će biti žrtvovano i čijom krvlju ćemo biti spašeni od smrti (kao što su u Egiptu bile spašene obitelji Izraelaca koji su krvlju janjeta namazali ovratnike svojih vrata).  

Zato ovaj poklik „Hosana sinu Davidovu“ kao i redak iz Ps 118: „Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!“, na osobit su način vezani uz liturgiju nedjelje Cvjetnice koja nas uvodi u tajnu Isusove muke, smrti i uskrsnuća. U Isusovoj smrti Bog objavljuje svoju svetost koja ne može prihvatiti zlo nego ga uništava, ali na nama ljudima neshvatljiv način. Iz ljubavi prema svijetu Bog daje svoga Sina koji pobjeđuje zlo prinoseći na križu samoga sebe kao žrtvu ljubavi. Ovaj čin neshvatljive Božje ljubavi najjasnije je očitovanje Božje jedinstvene različitosti (od nas ljudi i našega očekivanja), odnosno - njegove svetosti.

Hvala i zahvalnost
Probudimo i mi u sebi ovih dana HVALU i zahvalnost Bogu, mašući Isusu „duhovnim granama svoje DUŠE“ i kličući zajedno s djecom: „Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje.“

Darujmo sebe!
Ali na tako veliki dar moramo odgovoriti na prikladan način, darivanjem nas samih, našeg vremena, molitve, našeg biti u dubokom zajedništvu s Kristom koji trpi, umire i uskrsava za nas.
- Starodrevni su oci Crkve vidjeli simbol u činu ljudi koji su slijedili Isusa pri Njegovu ulasku u Jeruzalem, u činu prostiranja ogrtača pred Gospodinom, pred Kristom - i govorili su Oci – moramo prostrijeti naš život, naše osobe u stavu zahvalnosti i klanjanja.
- Čujmo ponovno, na kraju, glas jednog od starodrevnih otaca, sv. Andriju, biskupa Krete: „Ponizno prostrimo nas same pred Kristom, umjesto ogrtača ili posječenih grana, zelenih grančica  lišća koje vesele oči samo za nekoliko sati i koje će izgubiti svoje zelenilo. Prostrimo nas same obučene Njegovom milosti ili bolje, Njime samim (…) i prostrimo se pred Njegove noge kao prostrti ogrtači (…) da bi mogli pružiti pobjedniku smrti ne više jednostavne palmine grane, već sebe same. Mašući duhovnim granama duše, i mi danas, zajedno s djecom sveto kličimo: ‘Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje, kralj Izraela’“ (PG 97, 994).

 

Misna čitanja od nedjelje Cvjetnice

Prvo čitanje: Iz 50, 4-7

Lica svojeg ne zaklonih od pogrda, ali znam da se neću postidjeti.

Čitanje knjige proroka Izaije

Gospodin Bog dade mi jezik vješt da znam riječju krijepiti umorne.

Svako jutro on mi uho budi da ga slušam kao učenici.

Gospodin Bog uho mi otvori: ja se ne protivih niti uzmicah.

Leđa podmetnuh onima što me udarahu, a obraze onima što mi bradu čupahu,

i lica svojeg ne zaklonih

od pogrda ni od pljuvanja.

Gospodin Bog mi pomaže,

zato se neću smesti.

Zato učinih svoj obraz ko kremen

i znam da se neću postidjeti.

Riječ Gospodnja.

 

 

Otpjevni psalam: Ps 22, 8-9.17-20.23-24

Pripjev: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio? https://youtu.be/fCCvNQgNb1g

 

Svi koji me vide, podruguju se meni,
razvlače usne, mašu glavom:
»Uzdao se u Gospodina, neka ga sad izbavi,
neka ga spasi ako mu omilje!«

Opkolio me čopor pasa,
rulje me zločinačke okružile.
Probodoše mi ruke i noge,
sve kosti svoje prebrojiti mogu.

Razdijeliše među se haljine moje
i za odjeću moju baciše kocku.
Ali ti, Gospodine, daleko mi ne budi;
snago moja, pohiti mi u pomoć!

A sada, braći ću svojoj navješćivati ime tvoje,
hvalit ću te usred zbora.
»Koji se bojite Gospodina, hvalite njega!
Svi od roda Jakovljeva, slavite njega!
Svi potomci Izraelovi, njega se bojte!«

 

Drugo čitanje: Fil 2, 6-11

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Filipljanima

Krist Isus, trajni lik Božji, nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom,

nego sam sebe »oplijeni« uzevši lik sluge,

postavši ljudima sličan;

obličjem čovjeku nalik,

ponizi sam sebe, poslušan do smrti,

smrti na križu.

Zato Bog njega preuzvisi

i darova mu ime,

ime nad svakim imenom,

da se na ime Isusovo prigne svako koljeno

nebesnikâ, zemnikâ i podzemnikâ.

I svaki će jezik priznati:

»Isus Krist jest Gospodin!« –

na slavu Boga Oca.

Riječ Gospodnja.

 

Prije evanđelja: Krist postade poslušan https://youtu.be/0f5zdnmTmh0

 

Muka Gospodina našega Isusa Krista po Marku

(Početak skraćenoga čitanja Muke, Mk 15, 1-39)

 

- Već u rano jutro glavari svećenički sa starješinama i književnicima - cijelo Veliko vijeće - zaključiše te Isusa svezaše, odvedoše i predadoše Pilatu.

Pilat ga zapita: “Jesi li ti zbilja kralj židovski?“

Odgovri mu Isus: ”Ti sam kažeš.“

 

Glavari svećenički su ga žestoko optuživali. Pilat ga ponovno upita: “Ništa ne odgovaraš? Gledaj koliko te optužuju!“

Ali Isus ne odgovori ništa više, te se Pilat čudio.

 

- Svakog bi im Blagdana puštao jednog sužnja, onoga koga bi tražili. Tada bijaše u zatvoru čovjek zvani Baraba, zatvoren s ostalim buntovnicima koji za bune bijahu počinili ubojstvo. Svjetina uziđe gore te poče moliti Pilata da postupi kako je i običavao činiti.

 

Pilat ih upita: “Hoćete li da vam pustim kralja židovskoga?

Jer primjećivao je da ga glavari svećenički bijahu predali iz zavisti.

Ali glavari svećenički nagovoriše svjetinu da im, naprotiv, pusti Barabu.

 

- Pilat ih ponovno upita: “A što da učinimo s onim koga zovete kraljem židovskim?

Oni ponovno zavikaše: “Razapni ga!“

Odvrati im im Pilat: “Pa kakvo je zlo učinio?“

Oni zavikaše još jače: “Razapni ga!“

Tada im Pilat, htijući udovoljiti svjetini, pusti Barabu, a Isusa, pošto ga bijaše bičevao, predade da bude razapet.

 

Vojnici ga odvedoše u dvor, to jest u pretorij, te sazvaše cijelu četu. Obukoše mu skrletnu kobanicu, pa opletoše trnovu krunu i njom ga okruniše. Tada ga počeše pozdravljati: „Zdravo, kralju židovski! I udarali su ga trskom po glavi, pljuvali ga, prigibali koljena i klanjali mu se. Pošto su mu se izrugali, svukoše mu skrletnu kobanicu i obukoše mu njegove haljine.

 

Izvedu ga da ga razapnu. I natjeraše nekog prolaznika koji se vraćao iz polja, Šimuna, Cirenca, oca Aleksandrova i Rufova, da mu ponese križ. I dovedu Isusa na mjesto Golgotu - što prevedeno znači: Lubanja.

 

- Tu mu pokušaše dati vino pomiješano sa smirnom, ali ga on ne uze. Tada ga razapnu.

Zatim razdijele među se njegove haljine, pošto baciše za njih kocku što ima svaki uzeti.

 

Bijaše treći sat kad ga razapeše. A stajao je natpis koji je obilježavao njegovu krivnju: „Kralj židovski“. Skupa s njim razapnu dvojicu razbojnika: jednog njemu zdesna, a drugog slijeva.

 

 Prolaznici su ga grdili mašući svojim glavama i govoreći: „Ti, koji hoćeš Hram razvaliti i u tri ga dana opet sagraditi, siđi s križa i spasi sam sebe!“

 

- Slično su se i glavari svećenički i književnici rugali govoreći jedni drugima: „Druge je spasio, a sebe samoga ne može spasiti! Krist! Kralj Izraelov! Neka sad siđe s križa da vidimo i vjerujemo! Vrijeđali su ga i oni što bijahu s njim razapeti.

 

Kada dođe šesti sat, nastade tama po svoj zemlji do devetog sata. U deveti sat viknu Isus jakim glasom: „Eloi, Eloi, lama sabakthani! Što znači: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio!

 

- Kada to čuše neki od nazočnih, rekoše: „Pazi, zove Iliju!“ I otrča jedan te nakvasi spužvu octom, nataknu je na trsku te mu davaše piti. I reče: „De, da vidimo dolazi li Ilija da ga skine!“

 

- A Isus viknu jakim glasom i izdahnu.   (KLEKNUTI...)

 

- Uto se hramski zastor razdera na dvoje, odozgo do dolje. Stotnik koji stajaše prema Isusu, kada vidje da tako izdahnu, reče: „Uistinu, ovaj čovjek bijaše Sin Božji“.

 

Riječ Gospodnja.

 

 

Duhovna misao

Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje!

 

Pred Kristom prostrimo svoje osobne živote u stavu zahvalnosti i klanjanja, umjesto grančica...

 

Draga braćo i sestre!

Darujmo sebe! Nedjelja Cvjetnica nas poziva da Isusu „prostremo“ (breiten) sami sebe umjesto palminih grančica i tako darujemo svoje duše POBJEDNIKU SMRTI u stavu SLAVE i ZAHVALNOSTI.

Cvjetna nedjelja nas uvodi u Veliki tjedan, u tjedan u kojem Gospodin Isus ide prema  Jeruzalemu, da bi ispunio Pisma i bio obješen na drvu križa, prijestolju s koga će zauvijek vladati, privlačeći sebi čovječanstvo svih vremena i pružajući svima dar spasenja, pobjedu ljubavi nad smrću i grijehom.

 

Nalazimo se u danima uoči vazmenog trodnevlja. Prvo je Cvjetnica, pa onda slijede dani koji se obično nazivaju „svetima“ ili „velikima“ jer nas uvode u bitnu jezgrukršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista. To su dani koje bismo mogli promatrati kao jedan dan. Oni su srce života Crkve. Na kraju korizmenoga puta spremamo se za proslavu Uskrsa koji je izvor života u Crkvi.

 

Veliki četvrtak

Pred nama je Veliki četvrtak, Crkva se spominje Posljednje večere kada je Isus uoči svoje muke i smrti, ustanovio sakrament Euharistije ili svete mise i sakrament svećeničkog reda - ministerijalnoga svećeništva. Te iste noći Isus nam je ostavio novu zapovijed, „mandatum novum“, zapovijed bratske ljubavi.

 

Veliki petak (post i nemrs)

Veliki petak je spomena muke, razapinjanja i smrti Isusove. Toga dana nema svete mise. Imamo čitanje Muke, klanjanje Križu i sv. pričest.

 

Velika subota

Velika subota obilježena je dubokom tišinom, iščekujući veliki događaj uskrsnuća u molitvi s Majkom Marijom. To je bdjenje koje nas uvodi u nedjelju Kristova Uskrsa. Crkva bdije uz novi blagoslovljeni oganj i razmišlja kroz čitanja o velikom obećanju, sadržanu u Starom i Novom zavjetu, o konačnom oslobođenju od staroga ropstva grijehu i smrti. U tami noći novim je plamenom zapaljena uskrsna svijeća, simbol Krista slavnoga koji uskršava. Krist, svjetlo čovječanstva, razgoni tmine srca i duha. Uz uskrsnu svijeću u Crkvi odjekuje veliki navještaj: Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći. Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario Božji život.

 

- Za obrede na ova tri velika dana (Veliki četvrtak, petak i subotu) neka se iz svake obitelji prijavi SAMO po JEDNA ODRASLA OSOBA tako da što više obitelji bude zastupljeno na obredima, jer nas može biti samo 50 osoba. Zato će na Uskrs biti više misa i na kraju svakog misnog slavlja bit će i blagoslov jela.

 

Raspored obreda i misa u Velikom tjednu

(Svi obredi u Velikom tjednu su u crkvi sv. Michaela u Baselu)

Iz svake obitelji može se prijaviti SAMO po JEDNA ODRASLA OSOBA

- Za obrede na ova tri velika dana (Veliki četvrtak, petak i subotu) neka se iz svake obitelji prijavi SAMO po JEDNA ODRASLA OSOBA,
tako da što više obitelji bude zastupljeno na obredima, jer nas može biti samo 50 osoba.
Zato će na Uskrs biti više misa i na kraju svakog misnog slavlja bit će i blagoslov jela
.

VELIKI ČETVRTAK, 01. 04. u 18.00 sati

VELIKI PETAK, 02. 04. u 17.30 sati (POST I NEMRS)
Na Veliki petak, od 18.45 sati do 20.00 sati mogu svi koji žele (nakon obreda koji počinju u 17.30 sati) doći i POKLONITI SE KRIŽU  i PRIČESTITI.

VELIKA SUBOTA, 03. 04. u 19.30 sati

 

MISE na Uskrs - 04. 04.

 Za mise na Uskrs možete se svi prijavljivati kao za nedjeljne mise.
Na kraju svakog misnog slavlja bit će blagoslov jela. Košare stavite ispred oltara...

 - Basel,         u 06.00 sati
 - Basel,         u 07.00 sati
 - Basel,         u 08.00 sati
 - Basel,         u 09.00 sati
 - Basel,         u 10.00 sati
 - Basel,         u 11.00 sati

 - Liestal,       u 13.00 sati
 - Liestal,       u 14.00 sati

Na kraju svakog misnog slavlja bit će blagoslov jela. Košare stavite ispred oltara...

 

Evanđelje: Mk 14, 1 – 15, 47

Muka Gospodina našega Isusa Krista u CJELOSTI.

Muka Gospodina našega Isusa Krista po Marku

Za dva dana bijaše Pasha i Beskvasni kruhovi. Glavari svećenički i pismoznanci tražili su kako da Isusa na prijevaru uhvate i ubiju. Jer se govorilo: »Nikako ne na blagdan da ne nastane pobuna naroda.«

 

I kad je u Betaniji, u kući Šimuna Gubavca, bio za stolom, dođe neka žena s alabastrenom posudicom prave skupocjene nardove pomasti. Razbi posudicu i poli ga po glavi. A neki negodovahu te će jedan drugomu: »Čemu to rasipanje pomasti? Mogla se pomast prodati za više od tristo denara i dati siromasima.« I otresahu se na nju.

A Isus reče: »Pustite je, što joj dodijavate? Dobro djelo učini na meni. Ta siromaha svagda imate uza se i kad god hoćete, možete im dobro činiti, a mene nemate svagda. Učinila je što je mogla: unaprijed mi pomaza tijelo za ukop. Zaista, kažem vam, gdje se god bude propovijedalo evanđelje, po svem svijetu, navješćivat će se i ovo što ona učini - njoj na spomen.«

 

A Juda Iškariotski, jedan od dvanaestorice, ode glavarima svećeničkim da im ga preda. Kad su oni to čuli, obradovali su se i obećali mu dati novca. I tražio je zgodu da ga preda.

 

Prvoga dana Beskvasnih kruhova, kad se žrtvovala pasha, upitaju učenici Isusa: »Gdje hoćeš blagovati pashu, da odemo i pripravimo?« On pošalje dvojicu učenika i rekne im: »Idite u grad i namjerit ćete se na čovjeka koji nosi krčag vode. Pođite za njim pa gdje on uđe, recite domaćinu: 'Učitelj pita: Gdje mi je svratište u kojem bih blagovao pashu sa svojim učenicima?' I on će vam pokazati na katu veliko blagovalište, prostrto i spremljeno. Ondje nam pripravite.« Učenici odu, dođu u grad i nađu kako im on reče te priprave pashu.

 

A uvečer dođe on s dvanaestoricom. I dok bijahu za stolom te blagovahu, reče Isus: »Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati - koji sa mnom blaguje.« Ožalošćeni, stanu mu govoriti jedan za drugim: »Da nisam ja?« A on im reče: »Jedan od dvanaestorice koji umače sa mnom u zdjelicu. Sin Čovječji, istina, odlazi kako je o njemu pisano, ali jao čovjeku onomu koji ga predaje. Tomu bi čovjeku bolje bilo da se ni rodio nije!«

 

I dok su blagovali, on uze kruh, izreče blagoslov pa razlomi, dade im i reče: »Uzmite, ovo je tijelo moje.« I uze čašu, zahvali i dade im. I svi su iz nje pili. A on im reče: »Ovo je krv moja, krv Saveza, koja se za mnoge prolijeva. Zaista, kažem vam, ne, neću više piti od ovoga roda trsova do onoga dana kad ću ga - novoga - piti u kraljevstvu Božjem.«

Otpjevavši hvalospjeve, zaputiše se prema Maslinskoj gori. I reče im Isus: »Svi ćete se sablazniti. Ta pisano je: 'Udarit ću pastira i ovce će se razbjeći'.

 

Ali kad uskrsnem, ići ću pred vama u Galileju.« Nato će mu Petar: »Ako se i svi sablazne, ja neću!« A Isus mu reče: »Zaista, kažem ti, baš ti, danas, ove noći, prije nego se pijetao dvaput oglasi, triput ćeš me zatajiti.« Ali on je upornije uvjeravao: »Bude li trebalo i umrijeti s tobom - ne, neću te zatajiti.« A tako su svi govorili.

 

I dođu u predio imenom Getsemani. I kaže Isus svojim učenicima: »Sjednite ovdje dok se ne pomolim.« I povede sa sobom Petra, Jakova i Ivana. Spopade ga užas i tjeskoba pa im reče: »Duša mi je nasmrt žalosna! Ostanite ovdje i bdijte!« Ode malo dalje i rušeći se na zemlju molio je da ga, ako je moguće, mimoiđe ovaj čas. Govoraše: »Abba! Oče! Tebi je sve moguće! Otkloni čašu ovu od mene! Ali ne što ja hoću, nego što hoćeš ti!« I dođe, nađe ih pozaspale pa reče Petru: »Šimune, spavaš? Jedan sat nisi mogao probdjeti? Bdijte i molite da ne padnete u napast. Duh je, istina, voljan, no tijelo je slabo.« Opet ode i pomoli se istim riječima. Ponovno dođe i nađe ih pozaspale. Oči im se sklapale i nisu znali što da mu odgovore. Dođe i treći put i reče im: »Samo spavajte i počivajte! Gotovo je! Dođe čas! Evo, predaje se Sin Čovječji u ruke grešničke! Ustanite, hajdemo! Evo, izdajica se moj približio!«

 

Uto, dok je on još govorio, stiže Juda, jedan od dvanaestorice, i s njime svjetina s mačevima i toljagama, poslana od glavara svećeničkih, pismoznanaca i starješina. A izdajica im njegov dade znak: »Koga poljubim, taj je! Uhvatite ga i oprezno odvedite!« I kako dođe, odmah pristupi k njemu i reče: »Učitelju!« I poljubi ga. Oni podignu na nj ruke i uhvate ga. A jedan od nazočnih trgnu mač, udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu uho. Isus im prozbori: »Kao na razbojnika iziđoste s mačevima i toljagama da me uhvatite. Danomice bijah vam u Hramu, naučavah i ne uhvatiste me. No neka se ispune Pisma!«

 

I svi ga ostave i pobjegnu. A jedan je mladić išao za njim, ogrnut samo plahtom. I njega htjedoše uhvatiti, no on ostavi plahtu i gol pobježe.

 

Zatim odvedoše Isusa velikom svećeniku. I skupe se svi glavari svećenički, starješine i pismoznanci. Petar je izdaleka išao za njim do u dvor velikog svećenika. Tu je sjedio sa stražarima i grijao se uz vatru. A glavari svećenički i cijelo Vijeće, da bi mogli pogubiti Isusa, tražili su protiv njega kakvo svjedočanstvo, ali nikako da ga nađu. Mnogi su doduše lažno svjedočili protiv njega, ali im se svjedočanstva ne slagahu. Ustali su neki i lažno svjedočili protiv njega: »Mi smo ga čuli govoriti: 'Ja ću razvaliti ovaj rukotvoreni hram i za tri dana sagraditi drugi, nerukotvoreni!'« Ali ni u tom im svjedočanstvo ne bijaše složno.

 

Usta nato veliki svećenik na sredinu i upita Isusa: »Zar ništa ne odgovaraš? Što to ovi svjedoče protiv tebe?« A on je šutio i ništa mu nije odgovarao. Veliki ga svećenik ponovno upita: »Ti li si Krist, Sin Blagoslovljenoga?« A Isus mu reče: »Ja jesam! I gledat ćete Sina Čovječjega gdje sjedi zdesna Sile i dolazi s oblacima nebeskim.« Nato veliki svećenik razdrije haljine i reče: »Što nam još trebaju svjedoci? Čuli ste hulu. Što vam se čini?« Oni svi presudiše da zaslužuje smrt.

 

I neki stanu pljuvati po njemu, zastirati mu lice i udarati ga govoreći: »Proreci!« I sluge ga stadoše pljuskati.

 

I dok je Petar bio dolje u dvoru, dođe jedna sluškinja velikoga svećenika; ugledavši Petra gdje se grije, upre u nj pogled i reče: »I ti bijaše s Nazarećaninom, Isusom.« On zanijeka: »Niti znam niti razumijem što govoriš.« I iziđe van u predvorje, a pijetao se oglasi. Sluškinja ga ugleda i poče opet govoriti nazočnima: »Ovaj je od njih!« On opet nijekaše. Domalo nazočni opet stanu govoriti Petru: »Doista, i ti si od njih! Ta Galilejac si!« On se tada stane kleti i preklinjati: »Ne znam čovjeka o kom govorite!« I odmah se po drugi put oglasi pijetao. I spomenu se Petar one besjede, kako mu ono Isus reče: »Prije nego se pijetao dvaput oglasi, triput ćeš me zatajiti.« I briznu u plač.

 

Odmah izjutra glavari svećenički zajedno sa starješinama i pismoznancima - cijelo Vijeće - upriličili su vijećanje pa Isusa svezali, odveli i predali Pilatu. I upita ga Pilat: »Ti li si kralj židovski?« On mu odgovori: »Ti kažeš.« I glavari ga svećenički teško optuživahu. Pilat ga opet upita: »Ništa ne odgovaraš? Gle, koliko te optužuju.« A Isus ništa više ne odgovori te se Pilat čudio.

 

O blagdanu bi im pustio uznika koga bi zaiskali. A zajedno s pobunjenicima koji u pobuni počiniše umorstvo bijaše u okove bačen čovjek zvani Baraba. I uziđe svjetina te poče od Pilata iskati ono što im običavaše činiti. A on im odgovori: »Hoćete li da vam pustim kralja židovskoga?« Znao je doista da ga glavari svećenički bijahu predali iz zavisti. Ali glavari svećenički podjare svjetinu da traži neka im radije pusti Barabu. Pilat ih opet upita: »Što dakle da učinim s ovim kojega zovete kraljem židovskim?« A oni opet povikaše: »Raspni ga!« Reče im Pilat: »Ta što je zla učinio?« Povikaše još jače: »Raspni ga!« Hoteći ugoditi svjetini, Pilat im pusti Barabu, a Isusa izbičeva i preda da se razapne.

 

Vojnici ga odvedu u unutarnjost dvora, to jest u pretorij, pa sazovu cijelu četu i zaogrnu ga grimizom; spletu trnov vijenac i stave mu na glavu te ga stanu pozdravljati: »Zdravo, kralju židovski!« I udarahu ga trskom po glavi, pljuvahu po njemu i klanjahu mu se prigibajući koljena. A pošto ga izrugaše, svukoše mu grimiz i obukoše mu njegove haljine.

 

I izvedu ga da ga razapnu. I prisile nekog prolaznika koji je dolazio s polja, Šimuna Cirenca, oca Aleksandrova i Rufova, da mu ponese križ. I dovuku ga na mjesto Golgotu, što znači Lubanjsko mjesto. I nuđahu mu piti namirisana vina, ali on ne uze.

Kad ga razapeše, razdijele među se haljine njegove bacivši za njih kocku - što će tko uzeti. A bijaše treća ura kad ga razapeše. Bijaše napisan i natpis o njegovoj krivici: »Kralj židovski«. A zajedno s njime razapnu i dva razbojnika, jednoga njemu zdesna, drugoga slijeva.

 

Prolaznici su ga pogrđivali mašući glavama: »Ej, ti, koji razvaljuješ Hram i sagradiš ga za tri dana, spasi sam sebe, sidi s križa!« Slično i glavari svećenički s pismoznancima rugajući se govorahu jedni drugima: »Druge je spasio, sebe ne može spasiti! Krist, kralj Izraelov! Neka sad side s križa da vidimo i povjerujemo!« Vrijeđahu ga i oni koji bijahu s njim raspeti.

 

A o šestoj uri tama nasta po svoj zemlji - sve do ure devete. O devetoj uri povika Isus iza glasa: »Eloi, Eloi lama sabahtani?« To znači: »Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?« Neki od nazočnih čuvši to govorahu: »Gle, Iliju zove.« A jedan otrča, natopi spužvu octom, natakne na trsku i pruži mu piti govoreći: »Pustite da vidimo hoće li doći Ilija da ga skine.« A Isus zavapi jakim glasom i izdahnu. (svi kleknu)

I zavjesa se hramska razdrije nadvoje, odozgor dodolje.

 

A kad satnik koji stajaše njemu nasuprot vidje da tako izdahnu, reče: »Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!«

 

Izdaleka promatrahu i neke žene: među njima Marija Magdalena i Marija, majka Jakova Mlađega i Josipa, i Saloma - te su ga pratile kad bijaše u Galileji i posluživale mu - i mnoge druge koje uziđoše s njim u Jeruzalem.

 

A uvečer, budući da je bila Priprava, to jest predvečerje subote, dođe Josip iz Arimateje, ugledan vijećnik, koji također iščekivaše kraljevstvo Božje: odvaži se, uđe k Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Pilat se začudi da je već umro pa dozva satnika i upita ga je li odavna umro. Kad sazna od satnika, darova Josipu tijelo. Josip kupi platno, skine tijelo i zavije ga u platno te položi u grob, koji bijaše izduben iz stijene. I dokotrlja kamen na grobna vrata. A Marija Magdalena i Marija Josipova promatrahu kamo ga polažu.

Riječ Gospodnja.

 

Raspored obreda i misa u Velikom tjednu

(Svi obredi u Velikom tjednu su u crkvi sv. Michaela u Baselu)

Iz svake obitelji može se prijaviti SAMO po JEDNA ODRASLA OSOBA

- Za obrede na ova tri velika dana (Veliki četvrtak, petak i subotu) neka se iz svake obitelji prijavi SAMO po JEDNA ODRASLA OSOBA,
tako da što više obitelji bude zastupljeno na obredima, jer nas može biti samo 50 osoba.
Zato će na Uskrs biti više misa i na kraju svakog misnog slavlja bit će i blagoslov jela
.

VELIKI ČETVRTAK, 01. 04. u 18.00 sati

VELIKI PETAK, 02. 04. u 17.30 sati (POST I NEMRS)
Na Veliki petak, od 18.45 sati do 20.00 sati mogu svi koji žele (nakon obreda koji počinju u 17.30 sati) doći i POKLONITI SE KRIŽU  i PRIČESTITI.

VELIKA SUBOTA, 03. 04. u 19.30 sati

 

MISE na Uskrs - 04. 04.

 Za mise na Uskrs možete se svi prijavljivati kao za nedjeljne mise.
Na kraju svakog misnog slavlja bit će blagoslov jela. Košare stavite ispred oltara...

 - Basel,         u 06.00 sati
 - Basel,         u 07.00 sati
 - Basel,         u 08.00 sati
 - Basel,         u 09.00 sati
 - Basel,         u 10.00 sati
 - Basel,         u 11.00 sati

 - Liestal,       u 13.00 sati
 - Liestal,       u 14.00 sati

Na kraju svakog misnog slavlja bit će blagoslov jela. Košare stavite ispred oltara...