Mise danas:
Basel, 11.00 sati
Liestal, 13.00 sati
- U NEDJELJU, 04. 02. 2024. bit će i u Baselu i u Liestalu
BLAGOSLOV SVIJEĆA, BLAGOSLOV DJECE i grličanje!
Misna čitanja
Prvo čitanje: Job 7,1-4.6-7
Kinjim se dok se ne smrkne.
Čitanje Knjige o Jobu
Job progovori:
»Nije li vojnikovanje život čovjekov na zemlji i dani mu kao dani nadničara? Kao što trudan rob za hladom žudi i kao nadničar štono plaću čeka, mjeseci jada tako me zapadoše i noći su mučne meni dosuđene. Liježuć pomišljam: ’Kad li ću ustati?’ A dižuć se: ’Kad ću večer dočekati!’ I tako se kinjim (mučim, mrcvarim) sve dok se ne smrkne. Dani moji brže od čunka prođoše, promakoše hitro bez ikakve nade. Spomeni se: život moj samo je lahor i oči mi neće više vidjeti sreće!«
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam: Ps 147,1-6
Pripjev:Hvalite Gospodina: on liječi one koji su srca skršena!
https://youtu.be/qLHubNiU580?si=gtIjnHMdCWZ0jjNB
Hvalite Gospodina jer je dobar,
pjevajte Bogu našem jer je sladak;
svake hvale on je dostojan!
Gospodin gradi Jeruzalem,
sabire raspršene Izraelce.
On liječi one koji su srca skršena
i povija rane njihove.
On određuje broj zvijezda,
svaku njezinim imenom naziva.
Velik je naš Gospodin i svesilan,
nema mjere mudrosti njegovoj.
Gospodin pridiže ponizne,
zlotvore do zemlje snizuje.
Drugo čitanje: 1Kor 9,16-19.22-23
Jao meni ako evanđelja ne navješćujem.
Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Braćo: Što navješćujem evanđelje, nije mi na hvalu, tà dužnost mi je. Doista, jao meni ako evanđelja ne navješćujem. Jer ako to činim iz vlastite pobude, ide me plaća; ako li ne iz vlastite pobude – služba je to koja mi je povjerena. Koja mi je dakle plaća? Da propovijedajući pružam evanđelje besplatno ne služeći se svojim pravom u evanđelju.
Jer premda slobodan od sviju, sām sebe svima učinih slugom da ih što više steknem. Bijah nejakima nejak da nejake steknem. Svima bijah sve da pošto-poto neke spasim. A sve činim poradi evanđelja da bih i ja bio suzajedničar u njemu.
Riječ Gospodnja.
Pjesma prije Evanđelja: Iv 8,12
Ja sam svjetlost svijeta, govori Gospodin, tko ide za mnom, imat će svjetlost života.
Evanđelje: Mk 1,29-39
Ozdravi mnoge koje su mučile razne bolesti.
Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Pošto Isus iziđe iz sinagoge, uđe s Jakovom i Ivanom u kuću Šimunovu i Andrijinu. A punica Šimunova ležala u ognjici. I odmah mu kažu za nju. On pristupi, prihvati je za ruku i podiže. I pusti je ognjica. I posluživaše im.
Uvečer, kad sunce zađe, donošahu preda nj sve bolesne i opsjednute. I sav je grad nagrnuo k vratima. I on ozdravi bolesnike – a bijahu mnogi i razne im bolesti – i zloduhe mnoge izagna. I ne dopusti zlodusima govoriti jer su ga znali.
Rano ujutro, još za mraka, ustane, iziđe i povuče se na samotno mjesto i ondje se moljaše. Potražiše ga Šimun i njegovi drugovi. Kad ga nađoše, rekoše mu: »Svi te traže.« Kaže im: »Hajdemo drugamo, u obližnja mjesta, da i ondje propovijedam! Ta zato sam došao.« I prođe svom Galilejom: propovijedao je u njihovim sinagogama i zloduhe izgonio.
Riječ Gospodnja.
Duhovna misao
Draga braćo i setre!
Ovih dana završila je Molitvena osmina za jedinstvo kršćana koja je ove godine imala „moto“ - »Ljubi Gospodina Boga svoga i bližnjega svoga kao samoga sebe« (Lk 10, 27).Kristova želja je bila i ostala:"Da budu (da budemo) jedno (s Njim i u Njemu da svi budemo jedno!"
Posljednjoj večeri Isus upozorava svoje učenike da ostanu sjedinjeni s njime kao što je loza sjedinjena s trsom (wie die Reben mit dem Weinstock). „Ich bin der Weinstock, ihr seid die Reben. Wer in mir bleibt und ich in ihm, der bringt viel Frucht; denn ohne mich könnt ihr nichts tun.» "Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda.Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa" (Iv15,5). Možemo zamisliti kako i koliko Isusa danas boli razjedinjenost kršćanskih Crkava, razjedinjenost kršćanskih obitelji, razjedinjenost pojedinaca u sebi. To najbolje govori o čovjeku koji ne dopušta da mu Isus Krist IZLIJEČI RANE, rane i na duši i tijelu. Sjedinjenost s Isusom je najbolji lijek i za dušu i za tijelo, bilo da se radi o pojedincu, pogotovo kada se radi zajednici. Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa" (Iv15,5).
Blagdan Prikazanja Gospodinova u hramu
Danas ćemo proslaviti i blagdan Prikazanja Gospodinova u Hramu ili kako se u narodu kaže, Svijećnicu ili Marinu, koji je bio u petak, 02. 02.; te Svjetski dan posvećenog života, blagosloviti svijeće i blagosloviti djecu. Crkva tradicionalno slavi 2. veljače, točno 40 dana nakon Božića, blagdan Prikazanja Gospodinova u Hramu, dan kada Bog - kroz riječi ostarjelog Šimuna i proročice Ane - objavljuje svog jedinorođenga Sina cijelom čovječanstvu kao „Janje Božje“ / „Jaganjca Božjega“ koji oduzima grijehe svijeta; Spasitelja čovječanstva i Svjetlost na PROSVIJETLJENJE svim narodima. Tako Šimun i Ana, koji susreću Isusa u Hramu, u njemu prepoznaju željno iščekivanog Mesiju, Spasitelja. To je svetkovina susreta. U susretu s Isusom ispunjena susva IŠČEKIVANJA i NADA izraelskog naroda, što potvrđuju riječi starca Šimuna kada je primio Isusa u naručje i kliče od radosti: «Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem sviju naroda: svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga.«
Blagoslov svijeća
Blagdan Isusova prikazanja u Hramu ne smijemo svesti samo na blagoslov i paljenje svijeća. Svijeća jest sama po sebi bila i ostala simbol Isusa Krista koji za sebe kaže:“Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života.“ (Iv 8,12). Prosvjetljenje (ponekad prevedeno i kao “prosvjećenje”) bio je u ranoj Crkvi naziv za krštenje. (vidi Heb 10,32). Svijeća je je simbol Krista, Božje prisutnosti među nama. Međutim, ne zaboravimo kako je Isus svojim učenicima rekao: “Vi ste svjetlost svijeta” (Mt 5,14). Pozvani smo po svome krštenju – PROSVJETLJENJU – postati i ostati SVJETLO SVIJETA. Blagoslov svijeća nek nas osvijesti da smo pozvani biti zajedničari božanskoga svjetla, (2 Pt 5,14), svjetla koje je Isus Krist. Pozvani smo držeći svijeće u rukama, svijeće koje simboliziraju Isusa Krista, kliktati poput starca Šimuna: «Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem sviju naroda: svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga.«
Zato i danas palimo svijeće pred oltarima svetaca, združujući naše molitve s njihovima, palimo svijeće za naše pokojne, vjerujući da su naši pokojni zajedničari božanskog vječnog svjetla, Isusa Krista, svjetla koje nema zalaza, zajedničari vječnog života. Isusova prisutnost s nama je najbolje objašnjenje vječnog spasenja i života. Zato, braćo i sestre, njegujmo vjeru koja u svakom trenutku može rasvijetliti naš poziv da budemo Kristovi, odnosno kršćani.
Vratimo se svojim kućama noseći „Kristovo svjetlo“ - Krista
Kao što je Marija nosila Svjetlo (Isusa) na svojim rukama, tako se i mi danas poslije mise vratimo svojim kućama noseći blagoslovljene svijeće, Kristovo SVJETLO, odnosno, Krista živoga, svjetlo koje raspršuje tamu i u našim srcima i obiteljima. Čuvajte blagoslovljene svijeće na časnom mjestu. Upalite ih za vrijeme molitve, pogotovo nedjeljom. Sačuvajte tri svijeće koje ćete upaliti na sami Božić.
Danas ćemo imati i obred grličanja i moliti: „Po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakog drugog zla!“ Ova molitva odgovara poruci današnjeg evanđelja.
Najveća tama svijeta i čovjekova rana je ODSUTNOST BOGA
Prava i najdublja čovjekova bolest je odsutnost Boga. Najveća tama svijeta i čovječanstva je odsutnost Boga. Tako je danas u Europi najteža čovjekova bolest: BEZBOŠTVO; odsutnost Boga, odsutnost izvora Istine i Ljubavi. Život bez istinske ljubavi koja je Isus Krist i bez istine koja je Isus Krist - nije nikakav život. Jedino nam pomirenje s Bogom i prihvaćanjem jedinstva s Isusom Kristom može dati i vratiti istinsko ljudsko dostojanstvo, ozdravljenje, pravi život i pravu ljubav.
Krist je istinski i jedini "liječnik" i „ozdravljenje“ čovječanstva
Upravo kroz ove nedjelje, prošla, dnašnja, pa i iduća, Evanđelje po Marku, predstavlja nam Isusa koji se na početku svojeg javnog djelovanja u potpunosti posvećuje propovijedanju Božjeg kraljevstva i liječenju bolesnika po galilejskim mjestima. Današnje evanđelje (usp. Mk 1,29-39) – u uskoj je povezanosti s prošlom nedjeljom – nakon što je propovijedao u subotu u sinagogi u Kafarnaumu, pošto Isus iziđe iz sinagoge, uđe s Jakovom i Ivanom u kuću Šimunovu i Andrijinu. A punica Šimunova ležala u ognjici. I odmah mu kažu za nju. On pristupi, prihvati je za ruku i podiže. I pusti je ognjica. I posluživaše im. Uvečer, kad sunce zađe, donošahu preda nj sve bolesne i opsjednute. I sav je grad nagrnuo k vratima. I on ozdravi bolesnike - a bijahu mnogi i razne im bolesti - i zloduhe mnoge izagna. I ne dopusti zlodusima govoriti jer su ga znali.
Ne skrivam ti svoje rane, Gospodine!
Bolesti su znak djelovanja zla u svijetu i u čovjeku. Bolest je vlastita crta ljudskoga stanja u grijehu, što dobro izriče sveti Augustin u jednoj od svojih molitava: "Smiluj mi se, Gospodine! Pogledaj: ne skrivam ti svoje rane. Ti si liječnik, a ja bolesnik; ti si milosrdan, a ja bijedan" (Conf., X,39). Isus je istinski "liječnik" čovječanstva, kojega je nebeski Otac poslao u svijet kako bi izliječio čovjeka, čovjeka ranjena grijehom i posljedicama grijeha i u tijelu i u duhu. On je došao pobijediti zlo u korijenu, došao je UŠUTKATI ĐAVLA i njegovu slatkorječitu ZAVODLJIVST. Došao je DONIJETI nam Boga čije lice možemo gledati u Isusu Kristu.
Ne zaboravimo: Isus nam je ostavio u svojoj Crkvi „sakramente ozdravljenja“
Zahvaljujući daru i djelovanju Duha Svetoga kojega nam je Isus ostavio, Isusovo se djelo nastavlja u poslanju Crkve. Po sakramentima Isus Krist i danas prenosi svoj život mnoštvu braće i sestara. Bog «stupa» s nama u dodir po vidljivim sakramentima koje nam je ostavio. Sakramenti su susret između nas i njega samog. Glavni zadatak Crkve je naviještanje Božjeg kraljevstva i ozdravljenje «slomljenoga srca». "Sakramenati ozdravljenja" su ispovijed (skramenat pomirenja), bolesničko pomazanje i sveta pričest.
Sakrament pomirenja ili ISPOVIJED
Sakrament pomirenja ili ISPOVIJED u nama ponovno obnavlja Božju milost i s Bogom nas sjedinjuje dubokom ljubavlju. Bog, "bogat milosrđem" (Ef 2, 4), poput oca iz evanđeoske prispodobe o izgubljenom sinu (usp. Lk 15, 11-32), ne zatvara srce nikome od svoje djece, već ih traži i čeka da poput izgubljenog sina preispitaju vlastiti život, prepoznaju svoj promašaj i osjete ljepotu Očeva zagrljaja.
Sakramenat bolesničkog pomazanja
Čitajući Evanđelja jasno vidimo kako je Isus uvijek iskazivao posebnu pažnju bolesnima. Isus nije samo pozvao učenike da bolesnima liječe rane (usp. Mt 10, 8; Lk 9, 2; 10, 9), već je također za njih ustanovio posebni sakrament: bolesničko pomazanje. Taj sakrament nas veže duboko uz Isusa na Maslinskoj gori, uz čin njegove muke, krvavog znojenja, preuzimanja na sebe naših grijeha, preobražavajući ih u ljubav prema nama i prinošenje nas samih u Očeve ruke. Drugo, Maslinska gora je mjesto s kojeg je Isus uzašao k Ocu.
Zbog toga sakrament bolesničkog pomazanja zaslužuje danas veću pažnju, bilo u teološkom promišljanju, bilo u pastoralnom radu s bolesnima. Ovdje je riječ o dragocjenim sredstvima Božje milosti, koja pomažu bolesniku da se sve potpunije suobliči otajstvu Kristove smrti i uskrsnuća. Isus Krist, koji nam ulijeva veliko pouzdanje u Božju dobrotu, pruža bolesniku snagu i utjehu, da nas Isus nije napustio i da nam je pripravio mjesto kod nebeskog Oca na Nebu.
Sakramenat svete pričesti
Sveta pričest, primljena u trenutku bolesti, pridonosi na jedinstven način pridruživanju bolesnika i njegove bolesti Isusovu Tijelu i Krvi, Isusu Kristu koji kaže: "Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima život vječni; i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan!"
Stoga nitko ne bi trebao umirati bez sakramenata koje definiramo kao POPUTDBINA. Sveta pričest, odnosno sakramenti ozdravljenja, nazvani poputdbina, su – prema definiciji svetog Ignacija Antiohijskog – "lijek besmrtnosti, sakrament prijelaza iz smrti u život.
U nedjelju ćemo slaviti svetu misu i moliti za sve bolesnike, osobito za one najteže
U nedjelju je i Svjetski dan bolesnika i 11. veljače,liturgijski je spomen Blažene Djevice Marije Lurdske. Slavit ćemo svetu misu i moliti za sve bolesnike iz naše Misije, osobito za one najteže, da svatko od njih osjeti, u skrbi i brizi i pomoći onih koji su uz njih i koji im pomažu, snagu Božje ljubavi i bogatstvo njegove milosti koja ih duhovno snaži i spašava.
Marijo, zdravlje bolesnih, moli za nas!