Hrvatska katolička misija Basel
Nastanak Misije (1972.)
Nastanak Misije (1972.)
Hrvatska katolička misija u Baselu, po broju stanovnika drugom gradu u Švicarskoj, nastala je prvim dijeljenjem dotada jedine Hrvatske katoličke misije u Švicarskoj sa sjedištem u Zürichu, po broju stanovnika najvećem gradu u Švicarskoj.
Za prvoga dušobrižnika i voditelja misije dolazi 31. prosinca 1971., fra Lucijan Kordić. On je bio prvi hrvatski dušobrižnik u Švicarskoj uopće (1961. do 1967.). Fra Lucijan je još od kraja 1953. kao neslužbeni hrvatski dušobrižnik iz Fribourga povremeno obilazio hrvatske izbjeglice u Baselu. U rujnu 1961. i službeno imenovan hrvatskim dušobrižnikom u Švicarskoj.
Duhovna skrb o Hrvatima u Baselu još se više pojačava početkom sedamdesetih godina kada se svakim danom povećavao broj Hrvata koji su dolazili na „privremeni rad“ u Švicarsku. Tako se na prvom rasporedu stalnih hrvatskih misa u Švicarskoj, objavljenom u Movisu 1970. (br. I/2, 19), nalazi i Basel s dvije mise mjesečno, a u drugom i Solothurn s jednom misom mjesečno (Movis, br. I/3, 16).
Prvu misu kao službeni dušobrižnik u Baselu slavio je fra Lucijan 2. siječnja 1972. u crkvi Sv. Ante (nazočno je bilo 50 vjernika). To je stvarni početak postojanja, odnosno djelovanja HKM Basel.
Svečano otvorenje HKM Basel bilo je 30. siječnja 1972. prigodnim programom nakon redovite mise, u kojemu je sudjelovala i HKM Zürich sa svojim ravnateljstvom i folklornim sastavom i orkestrom „Movis-Croatia“. Nastupio je i crkveni pjevački zbor novoosnovane HKM Basel pod vodstvom s. Ljerke Kunić.
Djelatnici Misije
Fra Lucijan Kordić dolazi u Basel 31. prosinca 1971. za prvoga dušobrižnika i voditelja misije i ostaje na službi do 31. prosinca 1974., kada odlazi za hrvatskoga dušobrižnika u Zürichu.
Fra Berislav Kutle dolazi za dušobrižnika u Misiju 31. kolovoza 1974., a 1. siječnja 1975. preuzima i službu voditelja misije i ostaje u službi do 25. studenoga 1984., kada se vraća u domovinu.
Fra Ljubo Vlašić dolazi za dušobrižnika u Misiju 27. rujna 1984., a 25. studenoga 1984. preuzima i službu voditelja misije i ostaje na službi do 5. studenoga 1991., kada se vraća u domovinu.
Fra Berislav Kutle po drugi put preuzima službu dušobrižnika i voditelja misije 5. studenoga 1991. i ostaje na službi do 2004.
Fra Petar Topić nastavlja službu misionara od 2004. godine. Fra Petar djeluje i okuplja zajednicu. U pastoralu se trudi okupiti i složiti narod te izdaje misijski listić i otvara webstranicu. Fra Petar djeluje i radi sve do kolovoza 2024.
U kolovozu 2024. službu misionara preuzima fra Stanko Ćosić.
Misijske suradnice
Marija Radošević dolazi za prvu misijsku suradnicu 18. siječnja 1973. i ostaje u službi do 19. svibnja 1976.
Emilija Đambić dolazi za misijsku suradnicu 2. rujna 1976. i ostaje u službi do 31. listopada 1985., kada se vraća u domovinu.
Štefica Karabaić Kovačić dolazi za misijsku suradnicu 4. studenoga 1985. i ostaje u službi do kraja lipnja 2000.
Marija Severin Marušić došla je 28. rujna 2000, za novu misijsku suradnicu, nakon odlaska Štefice Karabaić.
Misijske prostorije
Prvo sjedište misije bilo je u Lindenbergstr. 21. Tu je u trošnoj i skromnoj zgradi živio i radio prvi hrvatski dušobrižnik i voditelj misije u Baselu fra Lucijan Kordić od 1. siječnja 1972. do 17. siječnja 1973. Već u jesen 1972. broj aktivnih vjernika u Misiji raste, a time i rad Misije. Sve više se osjećala potreba misijskog centra-stana i misijske socijalne radnice. U siječnju 1973. dušobrižnik je preselio u novi stan u Müllheimerstr. 143 u Baselu. Međutim, i to je bio malen prostor u kojemu se nalazio i dušobrižnikov stan i ured – njegov i misijske suradnice. Ipak je to ostalo sjedište Misije sve do 1. veljače 1990., kada sjedište Misije preseljava u Kleinriehenstr. 53, u zgradu u vlasništvu bolnice, u blizini crkve Sv. Mihovila u kojoj se, zbog nemogućnosti korištenja dvorane u crkvi Sv. Ante, od 9. srpnja slavi redovita hrvatska misa za narod. Gledano s te strane, novo sjedište Misije je povoljnije, a li ni taj prostor nije dovoljan za primjeren misijski centar i dušobrižnikov stan.
Od samoga početka stvoreni su najprijateljskiji odnosi između Misije i župe Sv. Mihovila (St. Michael), koja daje Misiji na raspolaganje crkvu i dvoranu. Uz crkvu Sv. Mihovila, u kojoj se redovito slavi hrvatska misa, nalazi se, naime, i veoma lijepa crkvena dvorana Allmendhaus. Ona donekle nadomješta nedostatak primjerenijeg misijskog centra. Tu funkciju vrši do danas. U njoj se hrvatski vjernici od početka djelovanja Misije sastaju na druženje. Tom prigodom se održava kulturni i zabavni program: glazba, ples, nagovori, konferencije i sl. Ta druženja, zabave i kulturne priredbe vrlo brzo su se pokazale vrlo uspješnima i donijeli su vidljive plodove. A svakomu je dana prigoda da se stavi u službu zajednice: poslužujući u kuhinji, kod stolova, kod glazbenih uređaja, kod izvedbe priredaba i raznih nastupa; šireći koristan tisak itd. Allmendhaus je vremenom postajao za Misiju sve važniji i zanimljiviji: mjesto sastanka i mladosti. Ured Fra Stanka Ćosića se nalazi u također u Allmendhausu. U prostorijama Allmendhausa se redovno sastajemo za susrete mladih i susrete cijele misije. Što nam je isto jako drago, je činjenica da se i naš domaći HKUD Croatia Basel može koristiti prostorijama Allmendhausa.
Teritorij Misije
Kada je počela djelovati, Misiji su pripadali kantoni Basel (BS), Basel Land (BL), Aargau (AG), Solothurn (SO) i Jura (JU). Krajem 1982. kanton Solothurn (mjesta redovitog slavljenja mise: Solothurn i Olten) pripao je misiji Bern, a od samoga početka 1995. kanton Aargau (mjesta redovitoga slavljenja mise: Buchs kraj Aaraua i Menziken) pripao je novoosnovanoj misiji Aarau. Tako danas Hrvatska katolička misija Basel obuhvaća polukantone Basel-Stadt i Basel Land te kanton Jura.
Jedinstveni kanton Basel pristupio je Konfederaciji 1501. Godine 1833. odcijepio se Basel-Land tako da od tada postoje dva polukantona: Basel-Stadt i Basel-Land. Basel-Stadt je po površini daleko najmanji švicarski kanton, ima samo 37 km2 i 195.000 stanovnika, od kojih jednu desetinu pokrivaju ceste i putovi, a jednu šesnaestinu željeznice. Međutim, grad Basel je drugi grad u Švicarskoj po broju stanovnika (195.000). U Baselu imaju glavno sjedište velike švicarske tvornice lijekova. Basel-Land (428 km2 i 230.000 stanovnika) zapravo je prirodno zaleđe grada Basela, koje se odvojilo od njega 1833. nakon žestokih borbi. U gospodarskom pogledu granica između tih dvaju kantona je izbrisana tako da mnogi ljudi svakodnevno vozare iz jednoga kantona u drugi. Unatoč tijesnoj povezanosti dvaju polu-kantona, Basel-Land je uspio sačuvati svoju posebnost.
Najmlađi švicarski kanton Jura (837 km2 i 65.000 stanovnika) pokriva brdovito područje švicarskoga dijela istoimenog gorja, koje je 1792. dobrim dijelom pripalo posebnoj Republici koju su osnovali Francuzi, a Bečki kongres ga je 1815. dodijelio kantonu Bern. Konačno 1979. ulazi u Konfederaciju kao kanton. Glavni grad mu je Delémont.
Nalazeći se na granici Švicarske, Francuske i Njemačke, Misija je u stanovitom smislu misija triju zemalja. Njoj pripadaju u prvom redu prisutni hrvatski katolički vjernici iz sjeverozapadne Švicarske, ali u njezinu životu, osobito u nedjeljnim misama sudjeluju i Hrvati iz pograničnih krajeva rečenih zemalja. To Misiji daje posebnu značajku i dinamiku: u njoj se susreću i izmjenjuju svoja iskustva Hrvati iz više zemalja.
Danas se na području Misije hrvatska misa redovito slavi u mjestima: Basel (kanton Basel-Stadt), Liestal (glavni grad kantona Basel-Land) i u Bassecourt (u kantonu Jura).